U svom vremenu

Prva polovica 19. stoljeća pripada razdoblju romantizma koji je nastao na tekovinama prosvjetiteljske misli prethodnog razdoblja. U Habsburškoj Monarhiji, čiji je Hrvatska kraljevina bila dio (službeno se tada zvala Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija), značajne promjene već su uveli Marija Terezija i njezin sin Josip II (vladali su od 1740. do 1790.). U Austriji i Ugarskoj kmetovima je dana osobna sloboda koja je podrazumijevala mogućnost svojevoljnog preseljavanja, ženidbe i školovanja vlastite djece. Odredba o vjerskoj toleranciji omogućila je protestantima, pravoslavcima i Židovima slobodno vršenje religijskih obreda i druge slobode koje su im ranije bile uskraćene. Dotad mizeran pravni status Židova bio je znatno popravljen. Upravni i školski sustav odvojio se od crkve i bio predan na upravu državnim uredima.

Lisinski je živio u vrijeme tih značajnih društvenih i političkih promjena. Nakon Francuske revolucije svijet se izmijenio, a ideje građanskih sloboda, bratstva i jednakosti destabilizirale su mnoge
dijelove Europe i pripremale građansku revoluciju.

1848. godine sazvan je prvi Hrvatski građanski sabor (na osnovi izbornog reda utemeljenog po načelima građanskog liberalizma) koji je zamijenio dotadašnji plemićki staleški sabor. Iste je godine ustoličen ban Josip Jelačić koji proglašava ukidanje kmetstva u Hrvatskoj.

To mu donosi simpatije na selu, ali ne i u hrvatskim plemićkim krugovima, kojima su prihodi bili reducirani. Kako je to isto plemstvo financijski podržavalo umjetnike i umjetnost, ukidanje kmetstva posljedično značilo je i manje prihoda za kulturu. Na karijeru Vatroslava Lisinskog to je direktno utjecalo u trenutku njegova školovanja u Pragu, nakon uspjeha njegove prve opere
uspješno izvedene dvije godine ranije.

U doba njegova rođenja, Mozart i Haydn više nisu bili među živima. Beethoven, Schubert i Salieri umrli su u doba Lisinskove mladosti. Njegovi suvremenici bili su Wagner, Liszt, Chopin i Verdi, nešto stariji Meyerbeer, Rosini, Donizetti i Bellini, te mladi Zajc.

Za vrijeme njegova života izumljen je električni telegraf i proces dobivanja fotografije. Nažalost, kako je fotografija bila tek u začetku, nije vjerojatno da bi ikakva fotografija Vatroslava Lisinskog mogla postojati.