Pretpreporodna književnost

Na poticaj grofa Janka Draškovića, 22. kolovoza 1838., Vjekoslava Babukića i župnika Stjepana Pogledića, u Zagrebu je osnovana Ilirska čitaonica.

Prvi predsjednik Čitaonice bio je grof Janko Drašković, a prvi tajnik Vjekoslav Babukić.

U okrilju Čitaonice rađa se i Matica ilirska. Uz nju osnovan je i fond za njezin razvitak, tzv. Glavnica. Matica ilirska kasnije postaje Maticom hrvatskom. Prihodima Glavnice tiskaju se knjige starih hrvatskih pisaca (“ilirskih klasika”), osobito dubrovačkih, ali i djela suvremenih hrvatskih autora. Dubrovačka književna baštine u središtu je pozornosti pripadnika ilirskog pokreta kao temelj za uspostavu jezičnog standarda i nacionalnog književnog kanona. . Događaj od iznimnoga značaja predstavlja objavljivanje Gundulićeva Osmana 1844. godine. Djelo je objavljeno u izdanju Matice ilirske, a tiskano je u tiskari Ljudevita Gaja.

To je bio još jedan korak u povezivanju hrvatskog nacionalnog i kulturnog prostora: pogled je s hrvatskog sjevera usmjeren prema hrvatskom jugu i “trasira” viziju cjeline.